Oznake

, , , ,

Svaki novi dan ovog 21.veka donosi nam nove i nove, vrlo zanimljive i raznovrsne tehnološke igračke. Oberučke ih prohvatamo kao drage goste, redovno ih hranimo strujom, hostingom, fotografijama, kreditima i dopunama, a sve na račun pomoći koju nam pružaju. Ok, i zabave.

20150724_155221

Razvijamo neke nove navike, kalupimo ih u svoje karakterne osobine koje se često kristalno ogledaju upravo kroz naše voljene e-spravice. Jedna nova, koje možda niste ni svesni da postoji, jeste i e-kultura. Hmmm… šta bi to moglo biti? Recimo ovo:

E-KULTURA = SKUP SVIH STEČENIH OBLIKA PONAŠANJA PREMA VIRTUELNIM KORISNICIMA, E-USLUGAMA ILI E-DEŠAVANJIMA

(lična definicija)

Zvuči skroz bezveze (znam), ali sve će biti mnogo jasnije ako probate e-kulturu sagledati kroz ova pitanja:

1. Prijavljujete se na fejsbuk „dešavanja“ na koje nikad ne odete?

2. Prijavljujete se na webinare koje nikad ne pogledate?

3. Ne odgovarate odmah na sms kad ga dobijete?

4. Ne odgovarate na mejl odmah kad ga pročitate?

5. Prekidate zvonjavu telefona, šaljete sms „zovem za minut“ i zovete posle dve nedelje?

6. Nikada ne lajkujete statuse ljudi koji su redovni ljubitelji vaših statusa?

Poznato?

Vreme juri, juriša napred, i ne čeka da se mi smislimo, organizujemo, nađemo vremena, odlučimo… I u tom jurcanju lako se možemo izgubiti u ličnim i tuđim potrebama. Neke od njih su manje, neke više značajne, tj.kako za koga, zavisi od ugla posmatranja.

Šta ja to pričam?

Ako ste vi osoba koja ne odgovori na primljeni sms – verujem da ćete naći bar 6 super razloga zašto se tako ponašate. Isto tako, ako ste vi osoba koja s druge strane očekuje sms (koji ne stiže), verujem da ćete naći bar 6 super razloga zašto ne treba tako da se neko ponaša. Da li se slažete?

Verujem da su vas vaše e-spravice bar nekad stavile u neprijatnu situaciju koja oslikava nečiju e-kulturu ili e-nekulturu. Mene je upravo takvo loše iskustvo i navelo da napišem ovaj post, i ukažem svima vama koliko nečije činjenje/ne činjenje može uticati i na vaše postupke. Ja sam za dlaku izbegla jedan propao dan i propale finansijske investicije, upravo zbog jednog malog, majušnog sms-a koji je trebao stići na moj broj i odložiti to unapred planirano putovanje. Ali nije stigao. Niti sam ja otišla. Išla sam nesigurnim putem instinkta, i eto, slučajno nisam pogrešila.

Stvarno se trudim da ne izneverim, da ne zakasnim, da i prijateljske i poslovne e-kontakte ispratim što brže i bolje, da… jednostavno ostavim utisak e-kulturne osobe. Ne znam koliko mi to uspeva, ali valjda nije ništa strašno, jer pritužbi nisam imala.

Smatram da svi ovi primeri koje sam navela pod 1, 2…6. znače i veliko nepoštovanje osobe sa kojom e-komunicirate. Nepoštovanje njenog vremena, njene volje, šta već… a to već vodi u drugu krajnost. Uostalom – šta će vam uopšte osobe koje ne poštujete?

Zato mislim da je vrlo važno biti e-kulturan i uraditi sledeće:

→ Odgovoriti na sms čim pre po dobijanju istog – to pokazuje da vaše posedovanje mobilnog uređaja za komunikaciju ima smisla. U suprotnom – šta će vam?

→ Odgovoriti na pročitani mejl odmah nakon čitanja, jer nije istina da nemate 1 minut za brzi odgovor a imali ste 2 minuta za čitanje.

→ Ne prijavljujte se na razna facebook dešavanja ukoliko ste 10 puta po 100 % sigurni da možete otići, jer neko s druge strane računa na vas, čuva vam mesto, sprema posluženje, nada se… kako bi vama bilo da vas neko tako „ispali“?

→ Ne klikajte svoju prijavu na razne webinare koje nemate vremena gledati, jer neko troši svoje vreme i znanje da VAMA pomogne, a ne da bi imao prazna slova na mailing listi. Uostalom, tako samo gušite svoje mail sanduče.

Odrediti vreme za e-komunikaciju i pridržavati se rutine; veče, jutro, noć – onda kada vam to najviše odgovara a vi najbolje znate kad je to.

I za kraj ono najvažnije:

Osoba koju zovete, šaljete sms, pišete mail, lajkujete status – nije vi. Ona ne zna šta vama znači javljanje, ne javljanje, zašto nema odgovora ili zašto nema lajka. Ona ne može da vam čita misli na daljinu. Niti je to dužna da radi. Ne obmanjujte ni sebe a ni druge da nemate vremena i da ste u neviđenoj gužvi,  kada svi dobro znamo koliko vremena provodimo na e-mreži, na pijaci, u uličnom ćaskanju, u gradskom prevozu, u blejanju uz tv… I ne, nisu nam krive e-spravice što nam je dan kratak i što ne možemo da se organizujemo, nisu se one same kupile i smestile u naše tašne i džepove. Neko drugi ih je tu stavio. Upravo taj neko bi trebao da odluči da li će biti samo pomodan ili i e-kulturan. Slažete se?

Kako stoje stvari s vašom e-kulturom?